Šibenik je jedan od rijetkih dalmatinskih gradova koji nije nastao na temeljima antičke rimske kolonije, nego se razvio kao izvorni hrvatski grad. Upravo zato pitanje njegova postanka i podrijetla imena već stoljećima privlači povjesničare i jezikoslovce.
Odakle dolazi ime Šibenik?
Kroz povijest su nastala brojna tumačenja, evo nekih:
1. Grad okružen šibljem
Šibenski humanist i pjesnik Juraj Šižgorić u 15. stoljeću zapisao je da je grad dobio ime jer je područje bilo okruženo šibama i gustim raslinjem.
Sličnu teoriju imao je i mletački kroničar G. B. Giustinian, koji je smatrao da su prvi stanovnici svoje kuće ogradili šibljem, pa je grad po tome dobio ime.
2. Ime povezano s plemenom Šubića
Neki autori poput Petra Kaera povezivali su naziv grada s moćnim hrvatskim plemstvom Šubića, koje je u srednjem vijeku imalo velik utjecaj na prostoru Dalmacije.
3. Šibenik kao uzvisina
Postoji i tumačenje da riječ “šib” u starom jeziku označava uzvisinu ili brdo. Budući da se stari grad razvio na strmoj uzvisini iznad mora, ime bi moglo biti povezano upravo s takvim zemljopisnim položajem.
4. Češka riječ “šibenice”
Zanimljivo je i tumačenje povjesničara Josipa Smodlake, koji je ime povezao s češkom riječju šibenice (vješala). Prema toj teoriji, riječ je mogla označavati brijeg na kojem su se izvršavale kazne, a kasnije je naziv prešao na tvrđavu i grad.
5. Teorija o biljci svibi
Na znanstvenom skupu povodom 900. obljetnice spomena Šibenika 1966. godine, jezikoslovac prof. dr. Miroslav Kravar iznio je još jednu zanimljivu mogućnost. Po njegovu mišljenju, ime bi moglo potjecati od slavenskog korijena svib ili sib, koji označava vrstu drijena ili vrbe. Od starijeg oblika svibenik s vremenom je mogao nastati današnji naziv Šibenik.
Šibenik nije rimski Siccum
Jedno od najvažnijih tumačenja o postanku Šibenika dao je još u XVII. stoljeću Ivan Lučić (Lucius), kojeg se često naziva “ocem hrvatske historiografije”. U njegovo vrijeme mnogi su pisci smatrali da je Šibenik nastao na mjestu rimskog naselja Siccum, koje se spominje u djelima antičkih autora poput Plinija i Ptolemeja. No Lučić je detaljno proučio antičke izvore i stare rimske itinerare, poput Itinerarium Antonini i Tabula Peutingeriana, te došao do drugačijeg zaključka. Prema njegovu istraživanju, rimski Siccum zapravo se nalazio između Trogira i Solina, pa s kasnijim Šibenikom nije imao nikakve veze.
Time je srušena teorija o rimskom podrijetlu grada. Lučić je smatrao da je Šibenik nastao nakon propasti Rimskog Carstva, u razdoblju dolaska Hrvata na jadransku obalu, te da je riječ o gradu hrvatskog karaktera.
Tajna imena još nije potpuno riješena
Iako postoji više teorija, nijedna još nije potpuno potvrđena kao konačna. Zbog toga podrijetlo imena Šibenika i dalje ostaje zanimljivo pitanje za povjesničare i jezikoslovce.
