Znaju li veliki igrači da posluju u Šibeniku?
Posljednjih dana u javnosti se često moglo čuti kako je brodogradilište Iskra prilikom preuzimanja riječkog 3. maja predstavljeno kao šibenska tvrtka. Ta formulacija otvorila je i jedno šire pitanje, koliko su današnje velike kompanije doista lokalne i koliko su povezane s društvenim životom grada u kojem posluju.
To pitanje posebno dolazi do izražaja kada se usporedi današnja situacija s razdobljem druge polovice 20. stoljeća, kada je Šibenik bio izrazito industrijski grad, a velike tvrtke bile su duboko uključene u sport, kulturu i društveni život.
U to vrijeme gospodarski sustavi poput TLM-a, TEF-a, trgovačke kuće Šibenka, Jadranske banke ili Poliplasta su imali snažnu ulogu ne samo u gospodarstvu nego i u svakodnevici grada. Sport i kultura tada su u velikoj mjeri živjeli upravo zahvaljujući tim poduzećima.
Tvornice su financirale klubove, banke su pomagale manifestacije, a trgovačka poduzeća stajala su iza sportskih kolektiva. KK Šibenka, koji je osamdesetih bio ponos grada, nosio je ime trgovačke kuće koja ga je financijski podupirala. Industrijski giganti poput TLM-a i TEF-a ulagali su u infrastrukturu, opremu, putovanja i rad s mladima. Takva potpora bila je sustavna i dugoročna. Budemo iskreni pa recimo kako ovi, a i drugi veliki gospodarski subjekti putem poreza na dohodak, komunalnih doprinosa i drugih davanja pune blagajne lokalne samoprave, međutim je lj to dovoljno i je li uvijek bilo tako.
Posebna uloga Jadranske banke
Među najvažnijim financijskim institucijama koje su podupirale šibenski sport i kulturu bila je Jadranska banka. Ta banka desetljećima je bila snažno vezana uz lokalnu zajednicu i često je sudjelovala u financiranju brojnih manifestacija, kulturnih projekata i sportskih klubova.
Za mnoge Šibenčane Jadranska banka bila je simbol lokalnog gospodarstva institucija koja je rasla zajedno s gradom i bila prisutna u gotovo svim važnijim društvenim projektima. Upravo zato njezino gašenje i nestanak s financijske scene mnogi i danas doživljavaju kao kraj jedne gospodarske epohe Šibenika.
Novi ne šibenski igrači, drugačija filozofija
Danas u Šibeniku postoje ozbiljne proizvodne tvrtke poput Impol-TLM-a i brodogradilišta Iskra, koje ostvaruju značajan promet i zapošljavaju stotine radnika. Međutim, njihov odnos prema lokalnom sportu i kulturi bitno je drugačiji nego u vrijeme nekadašnjih industrijskih sustava.
Primjerice, Impol-TLM, nasljednik nekadašnje Tvornice lakih metala, u 2023. godini ostvario je oko 46,3 milijuna eura prihoda, uz neto dobit od oko 1,36 milijuna eura. companywall.hr
Iskra brodogradilište prema najnovijim dostupnim financijskim podacima je u 2024. imala ukupni (promet) oko 27,16 milijuna €, a neto dobit (profit) oko 2,88 milijuna €. financije.hr
Današnja situacija je dijelom uzrokovana promjenom gospodarskog modela. Današnje tvrtke posluju u potpuno drukčijem okruženju tržišnom, globalnom i izrazito konkurentnom. Uprave kompanija fokusirane su prvenstveno na profitabilnost, investicije i međunarodno tržište, dok je društveno sponzorstvo često sekundarno.Za razliku od nekadašnjih sustava koji su bili duboko ukorijenjeni u lokalnu zajednicu, današnje kompanije često su dio međunarodnih poslovnih struktura ili posluju na globalnom tržištu. Zbog toga je i njihov odnos prema lokalnim projektima drugačiji nego nekada.
Upravo zato pitanje koliko je neka tvrtka stvarno “šibenska” danas se ne mjeri samo adresom sjedišta, nego i stupnjem uključenosti u život zajednice.
Velika uloga lokalne vlasti
U takvim okolnostima važnu ulogu imaju lokalne vlasti Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija. Upravo oni mogu i trebaju stvarati okvir u kojem će veliki gospodarski sustavi biti snažnije uključeni u društveni život zajednice.
Kroz partnerstva, projekte i poticanje društveno odgovornog poslovanja moguće je senzibilizirati velike igrače da dio svojih kapaciteta usmjere prema sportu, kulturi i lokalnim projektima.
Nostalgija ili realnost?
U javnosti se često može čuti nostalgija za vremenima kada su šibenske tvornice i banke izravno financirale sport i kulturu. No treba imati na umu da su tadašnji industrijski sustavi funkcionirali u drugačijem ekonomskom i društvenom sustavu.
Danas su očekivanja prema tvrtkama drukčija, a i financiranje sporta i kulture sve se više oslanja na grad, županiju, javna poduzeća i manje privatne donatore. Je li to OK?
Pitanje za budućnost
Unatoč tome, iskustvo iz prošlosti pokazuje da kada gospodarstvo stoji iza sporta i kulture, grad dobiva snažan identitet i dodatnu energiju razvoja. Zato pitanje odnosa između industrije, financijskih institucija i društvenog života nije samo prisjećanje na prošlost, nego i važna tema za budućnost Šibenika.