Čovjek koji je život posvetio Šibeniku: Priča o Željku Krnčeviću, čuvaru baštine našega grada
Postoje ljudi koji svoj grad ne vole samo riječima, nego ga desetljećima istražuju, bilježe, čuvaju i prenose drugima. Kada se govori o kulturnoj i povijesnoj baštini Šibenika, jedno se ime neizbježno izdvaja – mr. sc. Željko Krnčević. Arheolog, povjesničar, muzejski savjetnik, publicist, autor brojnih knjiga i članaka, dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Šibenika, ali prije svega čovjek koji je gotovo cijeli svoj profesionalni život posvetio upoznavanju i očuvanju šibenske baštine. Generacije Šibenčana zahvaljujući njegovu radu danas mnogo bolje poznaju grad u kojem žive.
Od studenta arheologije do jednog od najvećih poznavatelja šibenske povijesti
Njegova priča započela je upravo u Šibeniku, gradu u kojem je rođen 1959. godine. Nakon studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, profesionalni put gotovo ga je u potpunosti vezao uz Muzej grada Šibenika. Prvi put u Muzej je ušao još kao student krajem sedamdesetih godina, a ondje je ostao više od četiri desetljeća – od mladog arheologa i kustosa do muzejskog savjetnika i ravnatelja ustanove. Taj put najbolje govori koliko je njegov život isprepleten s poviješću grada koji istražuje.
Šibenik nije samo proučavao – približio ga je ljudima
Ono po čemu se Željko Krnčević posebno razlikuje jest način na koji govori o baštini. Povijest za njega nije niz datuma ni zatvorenih arhiva. Ona živi u kalama, starim receptima, kamenim kućama, legendama, tvrđavama, običajima i ljudima. Kroz knjige, stručne radove, izložbe, javna predavanja i brojne novinske tekstove uspio je približiti povijest i onima koji možda nikada nisu otvorili povijesni udžbenik. Posljednjih godina posebno je zapažen njegov serijal tekstova o šibenskoj gastronomiji, običajima i svakodnevnom životu, kojim na jednostavan i zanimljiv način čuva uspomene na stare šibenske gušte. I nakon odlaska u mirovinu početkom 2025. godine nije usporio. Nastavio je pisati, istraživati, obilaziti lokalitete i dijeliti svoje znanje s javnošću. U jednom intervjuu slikovito je opisao kako je kao mladić prvi put odlazio na Bribirsku glavicu misleći da ide “kod Zeusa na Olimp”, otkrivajući koliko ga je arheologija privlačila još od najranijih dana. Za njega mirovina nije kraj rada, nego prilika da se još više posveti onome što voli.
Priznanja kao potvrda dugogodišnjeg rada
Da njegov doprinos nije ostao nezapažen potvrđuju i brojna priznanja. Nedavno mu je dodijeljena Plaketa Grada Vodica za dugogodišnji doprinos istraživanju, prezentaciji i popularizaciji vodičke arheološke baštine, čime je još jednom potvrđena vrijednost njegova rada daleko izvan granica Šibenika. No možda je najveće priznanje ono koje se ne dodjeljuje na pozornici. To je činjenica da će gotovo svaki razgovor o šibenskoj povijesti prije ili kasnije dovesti do njegovih knjiga, istraživanja ili tekstova.
Ljudi poput njega čuvaju identitet grada
Grad čine ljudi koji razumiju njegovu prošlost i znaju je prenijeti budućim generacijama. Željko Krnčević upravo je jedan od njih. Zahvaljujući njegovu radu, Šibenik nije ostao samo grad bogate povijesti – postao je grad čija se povijest svakodnevno priča, istražuje i čuva. U vremenu kada se mnoge lokalne priče zaboravljaju, upravo su ljudi poput njega razlog zbog kojeg identitet Šibenika ostaje živ.